Njemačka stranka Alternativa za Njemačku (AfD) potvrdila je veliki kibernetički napad u kojem je kompromitirano 345.000 adresa elektroničke pošte i više od terabajta podataka.
Jedan je od najvećih napada na političku stranku u novijoj europskoj povijesti.
Njegovo razotkrivanje postavlja ozbiljna pitanja o kibernetičkoj sigurnosti u političkom kontekstu, zaštiti podataka i informacijskoj sigurnosti ne samo u Njemačkoj, već i u cijeloj Europi, uključujući Hrvatsku.
Kibernetički napad na stranku AfD šokirao je njemačku i europsku javnost te izazvao veliku zabrinutost među stručnjacima za informacijsku sigurnost.
Više od 345.000 jedinstvenih adresa elektroničke pošte izloženo je u proboju koji se dogodio u rujnu 2026. godine u njemačkoj krajnje desnoj političkoj stranci Alternative für Deutschland (AfD).
No to nije sve.
Procjenjuje se da je u napadu eksfiltriran ukupan volumen od oko 281 GB podataka, uključujući 102.985 datoteka i otprilike 420.000 poruka elektroničke pošte.
Ovaj incident dolazi u izuzetno osjetljivom političkom trenutku za Njemačku, gdje AfD bilježi rastući utjecaj i sve veću potporu birača, dok se istovremeno vode žustre rasprave o mogućem zabrani stranke.
Posljedice ovog napada mogle bi biti dalekosežne, ne samo za samu stranku, već i za sve pojedince čiji su podaci kompromitirani, te za cijeli europski politički sustav koji se suočava s rastućim kibernetičkim prijetnjama.
Kronologija kibernetičkog napada
Prema detaljnoj rekonstrukciji događaja, napad na AfD imao je dva jasno razlučiva vala.
Proboj se prvotno dogodio 9. rujna 2026. godine, a prema istraživanju koje je provela novinarka Lilith Wittmann u suradnji s kolektivom Hoodinformatik, inicijalna točka ulaska bila je nedovoljno zaštićena WordPress instalacija na URL adresi wahlkampf.afd.de.
Prema dostupnim izvješćima, napadači su iskoristili ranjivost u toj WordPress stranici kako bi stekli početni pristup poslužiteljima.
Napad je započeo kompromitacijom slabo zaštićene WordPress stranice, a potom su kriminalci stekli trajni pristup poslužiteljima koje je operirao pružatelj hosting usluga, identificiran kao Alternita Dienstleistungs GmbH u vlasništvu AfD-a, te eksfiltrirali više od terabajta podataka.
Posebno je zabrinjavajuće to što napadači nisu otkriveni nakon prvog upada.
Napadači su na poslužiteljima ostavili zlonamjerni kod koji nakon inicijalnog napada nije bio otkriven od strane IT službi AfD-a.
Hakeri su potom, prema vlastitim navodima, 14. rujna ponovo izvukli podatke iz sustava Alternite.
Zaključujemo da su napadači imali pristup sustavima najmanje pet dana prije nego što su ponovo aktivirali eksfiltraciju podataka, a moguće i duže.
Iz sustava za upravljanje e-poštom napadači su promijenili lozinke e-pošte stranačkih dužnosnika te počeli izvlačiti podatke s poslužitelja.
Ukradeni materijali potom su objavljeni na internetu.
Sljedećeg mjeseca, stotine gigabajta podataka koji sadrže stotine tisuća poruka e-pošte i privitaka objavljeni su na internetu, s pretražljivim sažecima generiranim umjetnom inteligencijom i originalnim datotekama dostupnima za preuzimanje.
Službena potvrda i reakcija AfD-a stigla je tek sredinom listopada. AfD je u izjavi od 20. listopada potvrdila da su ukradeni podaci postali dostupni putem jedne aktivističke web stranice, a razmjer napada postao je očit dan ranije.
Servis za provjeru curenja podataka Have I Been Pwned (HIBP) dodao je podatke u svoju bazu 27. listopada, navodeći adrese elektroničke pošte i poruke e-pošte kao kompromitirane informacije.
Znakovito je da je HIBP označio ovaj incident kao osjetljivi proboj, što znači da se podaci ne mogu javno pretraživati.
Značaj napada na AfD
Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland, AfD) politička je stranka osnovana 2013. godine koja se na njemačkoj političkoj sceni pozicionirala kao krajnje desna, desno-populistička opcija.
Stranka je nastala prvotno kao euroskeptična platforma, ali se tijekom godina sve više usmjerila prema politikama protivljenja imigraciji, kritici Europske unije i zagovaranju nacionalnog konzervativizma.
Ovaj kibernetički napad dolazi u trenutku kada je AfD u središtu intenzivnih političkih i pravnih rasprava u Njemačkoj.
Curenje podataka pojavljuje se u trenutku kada AfD, koja predvodi nacionalne ankete i ostvaruje uspjehe na nedavnim pokrajinskim izborima, suočava s pozivima nekih političara i grupa civilnog društva za zabranom stranke zbog zabrinutosti da prijeti njemačkom demokratskom ustavnom poretku.
Nakon što je AfD osvojio 43,8 posto glasova na jednim od pokrajinskih izbora, visoki CDU-ov političar Hendrik Wüst zatražio je prvu strukturiranu savezno-pokrajinsku provjeru koja bi mogla otvoriti put postupku zabrane stranke.
Više od 1.000 njemačkih odvjetnika, sudaca, tužitelja i drugih pravnika potpisalo je otvoreno pismo pozivajući njemačke političke institucije da pokrenu postupak zabrane AfD-a, argumentirajući da stranka predstavlja prijetnju ustavnom demokratskom poretku.
Nekoliko pokrajinskih organizacija AfD-a klasificirano je kao potvrđeno krajnje desno ekstremističke od strane regionalnih ureda njemačke domaće obavještajne službe.
U tom kontekstu, curenje internih komunikacija stranke dobiva posebnu političku težinu.
Skandal s donacijama Alice Weidel
Osim same krađe podataka, sadržaj procurjelih poruka elektroničke pošte izazvao je političke potrese unutar stranke i šire.
Poruke e-pošte iz riznice hakiranih AfD računa, prema izvješćima medija Der Spiegel, ZDF i austrijskog Der Standarda, sugeriraju da je liderica stranke Alice Weidel znala za planirane donacije povezane s njezinom izbornom kampanjom za savezne izbore 2017. tjednima prije nego što je prethodno tvrdila da je za njih saznala.
Isplate u ukupnom iznosu od 132.000 eura putem švicarskih posrednika postale su jedan od najistaknutijih skandala financiranja stranaka u povijesti AfD-a.
Stranke u Njemačkoj nemaju pravo primati potporu izvan EU-a, a AfD je za to kažnjen s 396.000 eura.
Curenje podataka u listopadu 2026. koje je sadržavalo interne AfD komunikacije otkrilo je da je Alice Weidel možda bila uključena u nezakonite stranačke donacije ranije i opsežnije nego što je prethodno priznala.
Ovaj razvoj događaja dodatno komplicira političku poziciju stranke koja se već suočava s mogućnošću pokretanja postupka zabrane.
Materijal objavljen 19. listopada 2026. obuhvaća otprilike 421.000 poruka e-pošte i gotovo 50.000 pratećih dokumenata, u ukupnom volumenu od oko 281 gigabajta podataka.
Datoteke pokrivaju više od desetljeća stranačkih aktivnosti, uključujući korespondenciju supredsjednice Alice Weidel, bivšeg predsjednika Alexandra Gaulanda i drugih visokih dužnosnika.
Posebno osjetljiv aspekt curenja odnosi se na podatke birača.
Novinarka Wittmann otkrila je da procurjele poruke e-pošte sadrže izvadke iz baza podataka članova pokrajinskih organizacija te podatke iz registra stanovništva koje je AfD pribavio za potrebe kampanje, uključujući zapise o mladim prvoglasačima u saveznoj zemlji Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Krivac za kibernetički napad
U trenutku pisanja ovog članka, identitet napadača još uvijek nije službeno potvrđen.
Nijedan službeni izvor nije potvrdio tvrdnje hakera o tome kako se napad odvijao.
AfD je napad opisala dramatičnim riječima. AfD je napad nazvala nezakonitim te ga označila kao napad na njemački stranački sustav i time na demokraciju.
Postoji nekoliko mogućih scenarija.
S obzirom na to da su ukradeni podaci objavljeni na aktivističkoj web stranici s AI-generiranim sažecima koji su omogućavali pretraživanje sadržaja po ključnim riječima, mnogi analitičari smatraju da bi napad mogao biti djelo hacktivističkih skupina motiviranih protivljenjem politici AfD-a.
Analitičari tvrtke CybelAngel napominju da opažanja kibernetičkih kriminalnih aktivnosti tijekom razdoblja međunarodnih političkih i vojnih kriza ukazuju na prvi val politički motiviranih hacktivističkih skupina koje napadaju organizacije koje doživljavaju kao neprijateljske.
Ako se razdoblje nemira nastavi, tom valu kibernetičkih napada pridružuju se oportunističke financijski motivirane skupine.
Napad također treba promatrati u kontekstu šireg ruskog hibridnog ratovanja u Europi.
Prema izvješću CERT-EU-a iz kolovoza 2026., proruska operacija utjecaja Matryoshka ciljala je Njemačku uoči pokrajinskih izbora u rujnu 2026. u Saskoj-Anhalt, Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju.
Operacija je imala za cilj ponovno rasplamsati napetosti između istoka i zapada, potkopati mainstream političke stranke i poduprijeti AfD, koji se protivi potpori Ukrajini.
Paradoksalno, napad na samu AfD mogao bi biti djelo suprotnog pola, ali to za sada ostaje u domeni spekulacija.
Kibernetički napad na politiku
Kibernetički napad na AfD nije izolirani incident. Gotovo istovremeno, na drugoj strani Atlantika, hakeri su ciljali web stranicu Savezne izborne komisije SAD-a (FEC).
u e-poruci upućenoj tvrtkama za usklađenost s izbornim pravilima FEC je naveo da imaju zlonamjernog aktera koji pokušava probiti sustave FEC-a, zbog čega su morali privremeno ugasiti web usluge.
Napad na FEC dogodio se samo nekoliko dana prije srednjoročnih izbora u Sjedinjenim Državama.
U Njemačkoj, napad na AfD dolazi nakon niza sličnih incidenata.
Jedan od najpoznatijih bio je proboj u mrežu Bundestaga 2015. godine, za koji su njemačke vlasti optužile rusku hakersku skupinu APT28.
U tom napadu napadači su ukrali gigabajte podataka o zastupnicima, a njemačka domaća obavještajna služba kasnije je optužila Rusiju.
Ni druge njemačke stranke nisu bile pošteđene.
Rusko-govoreća ransomware skupina Qilin preuzela je odgovornost za kibernetički napad na njemačku demokratsko-socijalističku stranku Die Linke.
Stranka je potvrdila da je njezina IT infrastruktura krajem ožujka pogođena ozbiljnim kibernetičkim napadom te da je primila informacije koje upućuju na to da bi Qilin mogao stajati iza proboja.
Na razini cijele Europe, u svibnju 2026. istraživači su prijavili prijetećeg aktera koji je na forumu za kibernetički kriminal oglašavao navodnu bazu podataka povezanu s poljskom političkom strankom Nowa Nadzieja.
Za nju se tvrdilo da sadrži osobne podatke članova i pristaša, uključujući nacionalne identifikacijske brojeve, datume rođenja, telefonske brojeve te adrese e-pošte i kućne adrese.
Kibernetička sigurnost u Hrvatskoj
Događaji poput napada na AfD trebali bi poslužiti kao ozbiljno upozorenje i za Hrvatsku. Kibernetička sigurnost u Hrvatskoj u posljednje je vrijeme pod sve većim pritiskom, a hakerski napadi postaju sve sofisticiraniji i učestaliji.
Hrvatski nacionalni CERT prošle je godine obradio 1.513 kibernetičkih incidenata, što je 35,9 posto više nego godinu ranije. Istodobno je materijalna šteta od kibernetičkog kriminala u Hrvatskoj samo u prvih šest mjeseci 2026. premašila 16 milijuna eura.
Posebno zabrinjavaju napadi na državne institucije. Kibernetički napad ciljao je na dvije hrvatske institucije.
U jutarnjim satima napadnut je informatički sustav Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Zlatan Morić istaknuo je da se svakoga dana u Hrvatskoj bilježi više od tisuću kibernetičkih napada.
U prvih devet mjeseci 2026. u Hrvatskoj su zabilježena 1.203 kibernetička incidenta, od kojih se 36 posto odnosi na phishing napade, 24 posto na neželjene poruke, a 19 posto na ostale vrste financijski motiviranih prijevara.
Među prijetnjama u Hrvatskoj istaknuto je lažno predstavljanje državnih institucija i poznatih tvrtki, preuzimanje korisničkih i administratorskih računa te iskorištavanje kritičnih sigurnosnih ranjivosti.
Tijekom 2026. zabilježene su kampanje koje oponašaju sustav e-Građani, službene obavijesti državnih institucija i poznate internetske platforme.
U kolovozu je zabilježen kibernetički napad na aplikaciju HZMO Live, no Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izvijestio je da temeljni informacijski sustav nije bio ugrožen te da isplata mirovina nije bila dovedena u pitanje.
Ovi podaci jasno pokazuju da kibernetičke prijetnje u Hrvatskoj nisu apstraktna tema, već svakodnevna stvarnost koja pogađa građane, tvrtke i državne institucije. Zaštita podataka u Hrvatskoj mora postati strateški prioritet, jednako kao i u ostatku Europe.
Zaključak
Kibernetički napad u kojem je ukradeno 345.000 adresa elektroničke pošte i više od terabajta podataka iz sustava stranke AfD predstavlja jedan od najznačajnijih sigurnosnih incidenata koji je pogodio europsku političku stranku.
Ovaj proboj ne samo da ugrožava privatnost stotina tisuća pojedinaca, već i naglašava ranjivost političkih organizacija u digitalnom dobu.
Dok istraga još traje, ovaj incident služi kao snažan podsjetnik svim organizacijama u Europi, uključujući hrvatske institucije i stranke, da kibernetička sigurnost mora biti apsolutni prioritet.
S obzirom na to da je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci 2026. šteta od kibernetičkog kriminala premašila 16 milijuna eura, a broj incidenata raste iz godine u godinu, jasno je da nijedna zemlja nije imuna na ove prijetnje.
U narednim tjednima valja pratiti razvoj istrage o napadu na AfD, moguću identifikaciju počinitelja te političke posljedice curenja podataka, posebice u kontekstu skandala s donacijama koji je pogodio predsjednicu stranke Alice Weidel.
Jedna je stvar sigurna: zaštita podataka i kibernetička sigurnost političkih institucija više nisu izbor, već nužnost u suvremenom demokratskom društvu, od Berlina do Zagreba.
