Kibernetičke prijetnje postaju sve učestalije, sofisticiranije i razornije.
No, ne utječu samo na pojedinačne korisnike i tvrtke. Vidimo da ozbiljno ugrožavaju kritičnu infrastrukturu, javnu upravu i gospodarstvo u cijeloj Europskoj uniji.
Kibernetičke prijetnje definiraju se kao zlonamjerne aktivnosti usmjerene na narušavanje integriteta, povjerljivosti ili dostupnosti digitalnih sustava, mreža ili podataka.
Logično je da ih ima sve više, naime prate vrlo ubrzan digitalni razvoj i globalnu povezanost. Radi se o istom i povezanom paketu događaja.
Ne digitalizira se samo poslovni život, već i privatni. Ponekad nam se čini da nas algoritam poznaje bolje od voljene osobe. Svi moramo reagirati na takvu situaciju.
Europska unija je razumijevanje, suočavanje i suočavanje s kibernetičkim prijetnjama postavila kao svoj strateški prioritet. U skladu s tim ulaže znatne resurse i pozamašne iznose u zajedničke politike, zakone i operativne strukture koje jačaju otpornost svih zemalja članica na ove prijetnje.
Različiti oblici kibernetičkih prijetnji u EU
Kibernetičke prijetnje obuhvaćaju širok spektar napada i tehnika. Europska agencija za kibernetičku sigurnost (ENISA) identificirala je neke od najznačajnijih kategorija koje trenutno dominiraju: prijetnje dostupnosti sustava, ransomware napadi te prijetnje usmjerene na podatke.
- Prijetnje dostupnosti – DDoS napadi i prekidi usluga
Jedan od najčešćih oblika kibernetičkog napada su napadi usmjereni na dostupnost sustava, poput DDoS (Distributed Denial of Service) napada.
Ovi napadi žele preplaviti mrežu ili servis ogromnim brojem lažnih zahtjeva kako bi ga učinili nedostupnim stvarnim korisnicima. Takve prijetnje mogu paralizirati web stranice, aplikacije i kritične javne servise, što može imati ozbiljne posljedice za poslovanje i sigurnost.
- Ransomware – pritisak kroz ucjenu podataka
Ransomware napadi ostaju jedna od najskupljih i najrazornijih prijetnji u Europskoj uniji. Ovi napadi uključuju zlonamjerni softver koji šifrira podatke i sustave organizacije te zahtijeva plaćanje otkupnine za otključavanje. Posljedice obuhvaćaju prekide poslovanja, financijske gubitke i narušavanje povjerenja korisnika, a posljednjih su godina zabilježeni i napadi na javne službe i kritične sektore poput zdravstva.
- Prijetnje usmjerene na podatke – krađa i kompromitacija
Neovlašteni pristup, krađa ili kompromitacija podataka jedna su od najznačajnijih prijetnji u digitalnom svijetu. Napadači ciljaju financijske informacije, osobne podatke i intelektualno vlasništvo kako bi ih zloupotrijebili za financijsku dobit, špijunažu ili druge maliciozne aktivnosti.
- Socijalni inženjering i phishing
Tehnike socijalnog inženjeringa, uključujući phishing kampanje su svakim danom sve sofisticiranije.
Napadači manipuliraju ljudskim ponašanjem koristeći lažne e-mailove, SMS poruke ili lažne web stranice kako bi prevarili korisnike da otkriju svoje vjerodajnice ili druge osjetljive podatke.
Takve im tehnike služe kao prvi korak prema uspješnom napadu.
- Hibridne prijetnje i dezinformacije
Osim tradicionalnih kibernetičkih napada, EU prepoznaje i tzv. hibridne prijetnje – kombinirane taktike koje uključuju kibernetičke napade, manipulaciju informacijama, političke i ideološke operacije.
Uglavnom su na neki način povezani s demokratskim procesima. Pritisci i dezinformacije povezani s kibernetičkim aktivnostima dodatno kompliciraju sigurnosnu sliku.
Više i jače
Kibernetičke prijetnje ne samo da postaju učestalije, već su i sofisticiranije. Napadači koriste napredne alate, uključujući umjetnu inteligenciju za automatizaciju napada, kreiranje uvjerljivih phishing poruka i brzo pronalaženje ranjivosti u sustavima.
“Zahvaljujući” ovakvim alatima napadi se brzo skaliraju i ciljaju širok spektar žrtava, od državnih institucija do malih poduzeća.
Osim toga, trošak kibernetičkog kriminala u Europi i svijetu raste.
Procjene pokazuju da je ukupan gospodarski trošak kibernetičkog kriminala u 2020. bio gotovo dvostruko veći nego 2015.
Naime, doseže i milijarde eura u izravnim gubicima i neizravnim troškovima sanacije i oporavka.
Ovaj trend ima velike implikacije za gospodarski razvoj i društvenu sigurnost jer sve više kritičnih sustava.
Pogođeniji sektori u EU?
Kibernetičke prijetnje ne prepoznaju granice sektora ni zemlje. Prema podacima Europske unije, najugroženiji sektori su:
- Javna uprava (19 posto prijavljenih incidenata)
- Promet (11 posto), uključujući logistiku i transportne mreže
- Bankarstvo i financije (9 posto), gdje napadi na sustave mogu uzrokovati velike financijske gubitke
- Poslovne usluge i digitalnu infrastrukturu
- Zdravstvo i proizvodnju
Ovi sektori su posebno osjetljivi jer kvarovi, prekidi usluga ili kompromitacija podatka mogu imati dalekosežne posljedice i za ekonomiju i za javnu sigurnost. I napadači to vrlo dobro znaju.
Kako EU jača obranu protiv kibernetičkih prijetnji?
Europska unija poduzima niz strateških i operativnih mjera kako bi se suprotstavila rastućim kibernetičkim prijetnjama i povećala otpornost svojih članica.
- Zajednička kibernetička strategija i zakonodavstvo
EU je uspostavila kibernetičku strategiju i okvir za upravljanje kibernetičkim krizama. Napisane su direktive i zakoni koji definiraju obaveze država članica za zaštitu kritične infrastrukture i razmjenu informacija.
- Mehanizmi odgovora na incidente
Još jedan alat koji je EU uspostavila je Cyber Blueprint.
Radi se o zajedničkom okviru za koordinaciju odgovora na velike cyber incidente i kibernetičke krize. Okvir uključuje razmjenu obavještajnih podataka i podršku među članicama.
- Pan-europski sustav za upozorenje
EU radi na izgradnji sustava za ranije upozoravanje i detekciju prijetnji, koji povezuje nacionalne i međunarodne cyber centre za bržu reakciju na potencijalne napade.
- Suradnja s ENISA-om
Europska agencija za kibernetičku sigurnost (ENISA) igra ključnu ulogu u praćenju trendova, pružanju preporuka i poticanju razvoja standarda kibernetičke sigurnosti širom EU-a.
- Sankcije i diplomatski alati
EU koristi i restriktivne mjere, uključujući sankcije protiv pojedinaca i organizacija koje se smatraju odgovornima za zlonamjerne kibernetičke aktivnosti.
Takve mjere djeluju i kao odvraćanje i kao dio šire političke strategije zaštite interesa Unije.
Kibernetičke prijetnje u Hrvatskoj
Hrvatska, kao članica EU-a, neizbježno je izložena istim vrstama kibernetičkih prijetnji.
Napadi na javnu upravu, lokalne tvrtke, zdravstvene sustave i građane sve su učestaliji.
Zbog toga je važno da hrvatske organizacije, javni sektor i poduzeća grade otpornost, provode sigurnosne standarde i surađuju s nacionalnim CSIRT timovima kako bi se pravovremeno detektirale i neutralizirale potencijalne prijetnje.
Primjer: Ransomware napad na KBC Zagreb (2023.)
U lipnju 2023. KBC Zagreb bio je meta opsežnog ransomware napada koji je uzrokovao značajne prekide u radu bolničkog informacijskog sustava. Zbog napada su privremeno bili nedostupni pojedini IT sustavi, što je utjecalo na administrativne procese, naručivanje pacijenata i obradu podataka.
Iako zdravstvene usluge nisu u potpunosti zaustavljene, bolnica je morala prijeći na ručne procedure u dijelu poslovanja, a IT timovi i nadležna tijela radili su na sanaciji sustava i forenzičkoj analizi.
Prema dostupnim informacijama, napad je imao obilježja tipičnog ransomware obrasca. Dogodio se pokušaj enkripcije sustava uz potencijalnu prijetnju objave podataka.
Ovaj incident pokazao je koliko su zdravstvene ustanove ranjive na kibernetičke prijetnje, posebno zato što upravljaju osjetljivim osobnim i medicinskim podacima.
Također je otvorio pitanje razine zaštite kritične infrastrukture u Hrvatskoj.
Zašto je ovaj napad bio posebno važan?
Napad na KBC Zagreb bio je značajan jer:
- pogodio je kritičnu zdravstvenu infrastrukturu
- pokazao koliko su ransomware kampanje i dalje učinkovite
- otvorio raspravu o potrebi dodatnih ulaganja u kibernetičku sigurnost javnog sektora
- potaknuo jaču koordinaciju između bolnica, CERT-a i državnih tijela
Slični napadi na zdravstvene sustave bilježe se i diljem Europe, što potvrđuje da su bolnice jedna od najčešćih meta kibernetičkog kriminala.
Prioritet broj jedan
Kibernetičke prijetnje nisu samo tehnološki izazov, nego strateška prijetnja za društvo, gospodarstvo i državnu sigurnost.
Zato ulaganja u kibernetičku sigurnost, snažna suradnja među državama članicama i dosljedna provedba europskog zakonodavstva mora biti čvrsta i dugotrajna.
Europa ima za zadatak graditi otpornost sada kada vidimo da svaka ranjivost u digitalnom prostoru može postati stvarna prijetnja gospodarstvu, demokraciji i sigurnosti građana.
