Nacionalni CERT upozorio je građane na porast aktivnosti investicijskih prijevara i tzv. prijevara s povratom novca u Hrvatskoj.
Saznajemo da prema obavijesti CERT-a, prevaranti se putem plaćenih oglasa na društvenim mrežama predstavljaju kao tvrtke specijalizirane za vraćanje novca žrtvama online prijevara ili ulaganja.
U tim prijevarama potencijalne žrtve kontaktiraju putem poziva, e-pošte ili drugih kanala komunikacije. Naime, nazivaju ljude pod izlikom da im mogu pomoći vratiti ukradena sredstva.
U jednom trenutku, navodni stručnjaci traže uplatu novca ili pristup bankovnim informacijama, čime žrtve ponovno ostaju bez sredstava, a često i izloženije krađi identiteta ili dodatnom financijskom gubitku nego prije samog kontakta.
Ovakve prijevare često kombiniraju društvene mreže, lažne web stranice i direktne poruke. U prijevodu, prevaranti daju sve od sebe da bi zadobili povjerenje korisnika i stvorili dojam legitimne usluge.
Pozivi na suradnju, obećanja brzog povrata sredstava i profesionalni jezik samo su dio manipulativnih taktika kojima prevaranti privlače i uvjeravaju žrtve.
O kakvoj se prijevari radi?
Investicijske prevare obećavaju visoke povrate uz minimalan rizik. Također, povezane su s financijskim instrumentima, lažnim investicijskim platformama ili nepostojećim projektima.
Prevaranti koriste lažne identitete ili čak ukradene podatke stvarnih tvrtki kako bi stvorili dojam kredibilnosti.
Prijevare s povratom novca, koje CERT posebno ističe, predstavljaju jednu od naprednijih prijevarnih taktika.
U tim shemama prevaranti kažu da će pomoći žrtvama oko povrata sredstava izgubljenih u drugim online prijevarama. Nakon što žrtva prihvati ponudu, od nje se traži uplatiti “troškove”, “naknade” ili dostaviti financijske podatke.
Na taj način prevarant može dalje krasti i iskorištavati osobu.
Prijevaru prate sljedeće radnje:
- Lažne konzultacije i profesionalne usluge,
- Nepotrebne ili izmišljene administrativne troškove,
- Zahtjeve za pristup bankovnim računima ili karticama,
- Prijenos sredstava na sumnjive račune.
Žrtva je uvjerena da će dobiti pomoć, ali zapravo gubi dodatna sredstva.
Globalno stanje prijevara, učestalost i trendovi
Hrvatska nije jedina zemlja koja ima ovakve probleme. Povećanje investicijskih prijevara i prijevara s povratom novca reflektira širi globalni trend rasta online prijevara.
Prema izvještajima Global Anti-Scam Alliance i Feedzai-a za 2025., više od 57 posto odraslih diljem svijeta iskusi ili doživi neku vrstu prijevare barem jednom godišnje, pri čemu su investicijske i nepredviđene novčane prijevare među najčešćim oblicima.
U Sjedinjenim Državama, FBI-jev Internet Crime Report iz 2024. godine zabilježio je gotovo 860 000 prijava internetskih prijevara s ukupnim gubitkom većim od 16,6 milijardi dolara, pri čemu je financijska prijevara jedna od najvećih kategorija gubitaka.
Investicijske prijevare i srodne sheme također imaju ogroman ekonomski utjecaj: procjenjuje se da su američki potrošači do trećeg kvartala 2025. izgubili oko 6,1 milijardu dolara kroz razne oblike investicijskog i financijskog prevara, uz prosječni gubitak oko 10 000 dolara po žrtvi.
Prema podacima Chainalysis, procjenjuje se da je u 2025. godini globalno ukradeno oko 17 milijardi dolara kroz prijevare i financijske prevare u kripto sektoru, s dramatčnim rastom taktika imitacije i dubokih lažnih prijevara (deepfake).
Po svim navedenim podacima, vidimo da je Hrvatska dio globalnog trenda prijevara.
Kako prevaranti ciljaju žrtve
Online prijevare sve se češće plasiraju putem društvenih mreža, oglašivačkih kampanja i lažnih preporuka.
Kratki oglasi koji se pojavljuju na platformama poput Facebooka, Instagrama ili TikToka nude stvarne usluge (ili barem ljudima tako izgledaju), pritom navodeći da nude pomoć s povratom sredstava ili investicijski savjet.
Osim toga, prevaranti često iskorištavaju psihologiju povjerenja i straha.
Žrtve koje su već izgubile novac traže rješenja ili brzi povrat izgubljenog. Prevaranti koriste takve nesretne situacije da uvuku žrtvu dublje u lanac prijevare.
Hrvatska javnost se susreće s takvim situacijama vrlo često.
Psihološke tehnike koje utječu na ljude:
- FOMO (strah od propuštanja prilike),
- Pritisak da morate odmah reagirati,
- Imitiranje legitimnih institucija,
- Lažne reference i testimoniale.
Ove metode učinkovito smanjuju sumnju i povećavaju šanse da žrtva preda financijske podatke ili uplaćuje novac.
Tko najviše strada?
Iako su žrtve prijevara raznolike, najčešće žrtve su odrasli srednje dobi i osobe s financijskim sredstvima. Naime, prevaranti smatraju da imaju veći kapital za ulaganje.
Odrasli između 30 i 49 godina naročito su često žrtve investicijskih prijevara, a gubitak je, pritom, značajan!
Drugi faktori rizika uključuju nižu razinu digitalne pismenosti, povjerenje u neprovjerene izvore i korištenje društvenih mreža kao primarnog sredstva kojim dolaze do informacija povezanih s financijama.
Lažne investicijske platforme i prijevare povezane s kriptovalutama također su u porastu.
Hrvatska radio televizija prenosi primjer nedavne prijevare.
Napominju da je sve započelo porukom, pozivom ili oglasom lažnih platformi za investiranje u zlato, naftu, dionice ili kriptovalute koje obećavaju velike prinose. Tamara je na lažnom ulaganju u kriptovalute ostala bez 5700 eura:
“Momentalno me blokirao i jednostavno više nisam vidjela svoj novac. Komunikacija je dotad bila normalna, odlična. Na svako pitanje koje sam postavila, on je normalno odgovarao. Do tog trenutka sve je izgledalo normalno potpuno”.
Možete se zaštititi
Ne morate postati žrtva prijevara. Možete smanjiti rizik do minimuma.
Pročitajte savjete koje donosi CERT:
- Provjerite legitimnost tvrtke prije nego što uplatite novac ili odlučite podijeliti financijske podatke.
- Nikada ne šaljite novac unaprijed osobama ili tvrtkama čije identitete ne možete potvrditi.
- Budite oprezni s plaćenim oglasima i sponzoriranim postovima na društvenim mrežama.
- Konzultirajte se s ovlaštenim savjetnicima ili regulatornim tijelima prije nego prihvatite financijske ponude.
- Prijavite sumnjive kontakte i prijevare nadležnim tijelima ili službi poput CERT-a.
CERT i druge organizacije također redovito objavljuju ažuriranja i savjete kako bi podigli svijest građana o novim prijevarnim taktikama.
Oprez je prva linija obrane
Upozorenje Nacionalnog CERT-a da je Hrvatska na udaru investicijskih prijevara i prijevara s povratom novca nije izolirani incident, već dio globalnog vala digitalnih prijevara koji iz godine u godinu bilježi rast u milijardama eura štete i milijunima pogođenih korisnika.
Prevaranti danas djeluju profesionalno, koriste oglašivačke platforme, lažne identitete, društvene mreže i uvjerljive komunikacijske strategije kako bi stvorili dojam legitimnosti. Njihovo najjače oružje više nije tehnička sofisticiranost, nego manipulacija povjerenjem i emocijama žrtava.
Borba protiv takvih prijetnji ne počinje u trenutku kada je novac već izgubljen, nego puno ranije.
Svatko treba biti informiran oko kanala koje koristi. Provjeravajte izvore, obrazujte se, jer je digitalna pismenost u današnje vrijeme osnova zaštite.
Zadržite zdravu dozu skepticizma prema obećanjima o brzom povratu ili visokoj zaradi bez rizika.
Tvrtke moraju ulagati u kontinuiranu edukaciju zaposlenika i sigurnosne procedure, a pojedinci u kritičko promišljanje i zaštitu vlastitih financijskih podataka.
